Večernji raspored koji spasava jutro
Za školarca, računat unazad od budilnika
Fotografija: Direct Media / StockSnap (CC0)
O tome koliko je san važan za učenje napisano je dovoljno. Ovde se bavimo dosadnijim, a korisnijim pitanjem: kako izvesti da dete zaista bude u krevetu kad treba, u kući u kojoj se večera, kupa, pakuje ranac i traži punjač, sve u isto vreme.
Krenite od budilnika
Vreme ustajanja je zadato: zavisi od početka nastave i puta do škole. Od njega se računa unazad. Kao okvir se za decu od šest do dvanaest godina obično navodi devet do dvanaest sati sna, a za tinejdžere osam do deset, pri čemu se deca međusobno dosta razlikuju. Tabela pokazuje do kada bi dete trebalo da zaspi (ne da krene u kupatilo, nego da zaspi).
| Ustaje u | Mlađi razredi (oko 10-11 sati sna) | Stariji razredi (oko 9-10 sati sna) |
|---|---|---|
| 6.30 | između 19.30 i 20.30 | između 20.30 i 21.30 |
| 7.00 | između 20.00 i 21.00 | između 21.00 i 22.00 |
| 7.30 | između 20.30 i 21.30 | između 21.30 i 22.30 |
Ako vam brojke deluju rano, niste jedini. Najbolja provera je jutro: dete koje se budi samo ili na prvo pozivanje i do podneva je raspoloženo spava dovoljno, šta god tabela kazala.
Sat vremena pre spavanja: ekrani se gase
Televizor, tablet, telefon, konzola. Svetlo ekrana i uzbudljiv sadržaj odlažu pospanost, a „još samo jedan klip“ nema prirodan kraj. Lakše je kad pravilo važi za satnicu, bez pregovora svake večeri: u osam ekrani idu na punjenje, i to izvan dečje sobe. Telefon koji prenoći na noćnom stočiću budi dete porukama i kad je utišan.
Četrdeset pet minuta pre: sutrašnji dan
Ranac se pakuje uveče, po rasporedu časova, i dete to radi samo čim nauči da čita raspored. Odeća se bira i slaže na stolicu. Oprema za fizičko, blok za likovno i potpisana saglasnost za izlet idu pored vrata. Ovih deset minuta uveče ujutru vrede kao trideset, jer se ujutru sve radi sporije i uz više vike.
Pola sata pre: kupatilo
Tuširanje, pidžama, zubi, uvek istim redom. Redosled je važniji nego što izgleda. Kad se iste radnje ponavljaju svake večeri, telo ih posle nekog vremena prepozna kao najavu sna, i dete postaje pospano već od pidžame.
Petnaest minuta pre: tišina za dvoje
Čitanje, kod mlađih naglas, kod starijih svako svoju knjigu. Ili samo razgovor u polumraku. Ovo je deo dana u kome deca ispričaju ono što posle škole nisu htela, pa ga ne vredi skraćivati zbog sudova. Onda svetlo.
Ako posle toga počnu izlasci po vodu, još jedan odlazak u toalet i važna pitanja o dinosaurusima, mirno ga vratite u krevet, bez novog razgovora. Posle nedelju-dve doslednosti izlasci se uglavnom prorede.
Šta kvari računicu
Druga smena
U školama koje rade u dve smene dete jedne nedelje ustaje u pola sedam, a druge može da spava do devet. Iskušenje je da se u popodnevnoj nedelji i leže sat-dva kasnije. Telu, međutim, više prija kad se vreme spavanja ne šeta mnogo. Držite razliku na pola sata do sat, a jutro u popodnevnoj smeni iskoristite za doručak bez žurbe i obaveze koje bi inače ostale za veče.
Trening do devet
Posle kasnog treninga dete je gladno i razbuđeno, i ne može u krevet za dvadeset minuta. Tih dana ranac spakujte pre polaska, večera neka bude lakša, a tuširanje odradite odmah po povratku. Ako se termini ne mogu pomeriti, a dete je posle njih sutradan redovno iscrpljeno, to je podatak koji treba uzeti u obzir kad se u septembru bira grupa.
Mlađi brat ili sestra
Stariji s pravom ne želi da leže kad i predškolac. Petnaest ili trideset minuta kasnije, uz knjigu u svom krevetu, obično je prihvatljivo svima.
Kad raspored nije krivac
Dete koje i pored urednog večernjeg reda dugo ne može da zaspi, često se budi, glasno hrče ili je danju stalno pospano treba da pregleda pedijatar.
Vikend
Kasnije leganje petkom i subotom je deo detinjstva i ne treba ga ukidati. Držite se jedne mere: neka razlika u odnosu na radne dane ne bude veća od oko sat vremena, i ne dajte da se nedeljom spava do podneva. Dete koje u nedelju ustane u jedanaest uveče neće zaspati pre ponoći, pa ponedeljak počinje umorom koji vuče do srede.
Tekstovi na blogu su informativnog karaktera i ne zamenjuju savet stručnjaka (pedagoga, psihologa, logopeda ili lekara).